Naselja:

Naselje na 131 m nadmorske visine nalazi se u Općini Trnava u Osječko-baranjskoj županiji. Smješteno je u dolini rijeke Breznice u mikroregiji Đakovačke lesne zaravni Istočnohrvatske ravnice a smješteno je istočno od naselja Trnava. Naselje 2001. godine ima 274 stanovnika, prosječna gustoća naseljenosti je 46 stanovnika na 1 km2.

Gospodarska osnova: poljodjelstvo, voćarstvo i stočarstvo; područje od posebne državne skrbi. Nalazi se na križištu županijske ceste Svetoblažje – Dragotin i Đakovo – Dragotin i lokalne ceste trnava – Dragotin.

Crkva posvećena Gospi Dragotinskoj u župi Našašća Svetog Križa iz Trnave, Đakovački dekanat Đakovačke i srijemske biskupije.

Naselje se nalazi na 134 m nadmorske visine također je naselje Općine Trnava Osječko-baranjske županije. Naselje je smješteno na sjeverno-istočnim padinama Dilj gore u mikroregiji planinskog niza Psunj – Požeška gora Slavonskog međurječja, smješteno zapadno od Trnave. 2001. godine broji 191 stanovnika što znači da na katastarskoj općini Hrkanovci Đakovački na 1 km2 je 10 stanovnika. Dijelovi naselja su zaseoci :Lisnik, Novi Hrkanovci i Slakovac.

Gospodarska osnova: poljodjelstvo i stočarstvo; područje od posebne državne skrbi. Nalazi se na županijskoj cesti Hrkanovci đakovački – Trnava. Pripada župi Našašča sv. Križa iz Trnave đakovačkog dekanata Đakovačke i srijemske biskupije.

Naselje se nalazi na 146 m nadmorske visine, također naselje Općine Trnava, Osječko-baranjske županije smješteno u mikroregiji Đakovačke lesne zaravni Istočnohrvatske ravnice 4 km sjeveroistočno od naselja Trnava. 2001. godine broji 274 stanovnika što za područje Kondrića iznosi 33 stanovnikana 1 km2.

Gospodarska osnova: poljodjelstvo, stočarstvo i šumarstvo (Hrvatske šume); područje od posebne državne skrbi. Nalazi se na križištu državne ceste Pakrac-Požega-Pleternica – Đakovo i županijske ceste Trnava – Kondrić. Naselje ima crkvu posvećenu sv. Ivanu Glavosjeku izgrađenu 1998. godine u župi Našašća sv. Križa iz Trnave, Đakovački  dekanat Đakovačke i srijemske Biskupije.

Naselje se nalazi na 145 m nadmorske visine i sastavni je dio Općine Trnava Osječko-baranjske Županije. Smješteno je na istočnim padinama Dilj gore u mikroregiji prigorja planinskog niza Psunj – Požeška gora – Dilj gora Slavonskog međuriječja. Nalazi se jugozapadno od naselja Trnava. 2001. godine broji 362 stanovnika što za područje Lapovaca iznosi 19 stanovnika na 1 km2.

Gospodarska osnova: poljodjelstvo, vinogradarstvo i stočarstvo; područje je od posebne državne skrbi. Naselje se nalazi na križištu županijske ceste Lapovci – Trnava i lokalne ceste Lapovci. Naselje ima crkvu posvećenu sv. Bartolu izgrađenu 1869. godine u župi je Našašća sv. Križa iz Trnave đakovački dekanat Đakovačke i srijemske Biskupije.

Naselje se nalazi na 104 m nadmorske visine. Smješteno je u Općini Trnava Osječko-baranjske Županije u mikroregiji Đakovačke lesne zaravni Istočnohrvatske ravnice a nalazi se istočno od naselja Trnava. 2001. godine ima 96 stanovnika što za područje naselja Svetoblažje iznosi 8 stanovnika na 1 km2. Dio naselja je zaselak Zvjerinjak.

Gospodarska osnova: poljodjelstvo i stočarstvo; područje je od posebne državne skrbi. Naselje se nalazi na križištu županijske ceste Svetoblažje – Dragotin i nerazvrstane ceste Trnava – Svetoblažje. Naselje nema crkve niti škole. Pripada župi Našašća sv. Križa iz Trnave, Đakovačkog dekanata Đakovačke i srijemske Biskupije.

Kao i većina sela u Đakovštini i Trnava je nastala u srednjem vijeku. Naziv sela izveden je od riječi trn i nastavka ava.

1536. godine Đakovštinu su osvojili Turci te je selo pripalo Dragotinskoj župi 1682. godine Turska vojska u pohodu na Beč smjestila se na prostor Dragotina te su činili mnoga nedjela a neka sela su potpuno uništena  kao Dragotin, Svetoblažje i Markovac ali se Trnava održala. Posljednji turski gospodar stoluje u Đakovu a zvao se Mustaj-Beg. Njemu su davali desetinu i plaćali harač 5 forinti godišnje. Slavonija pa i Trnava oslobađaju se od Tirske vlasti 1687. godine. Taj prostor ulazi u sastav Habsburške dinastije a s tim i u sastav Đakovačke biskupije u vremenu biskupa Nikola Ogranića.
Sredinom 18. st. Trnava se počela razvijati. Prve vinograde dao je zasaditi Biskup Bakić a nastavio Biskup Josip Čolnić. 1752. godine vinogradarska se površina povećava na 20 jutara a 1772. godine u vinogradima se završava izgradnja dvora i crkva sv. Trojstva u kojoj je Biskup Čolnić preko ljeta često boravio.  Godine 1768. godine vinograd u Trnavi davao je rod od 1466 akova vina ( 1 akov = 56 litara, u narodu 50 litara) ili 82096 litara vina.
Župu je u Trnavi utemeljio biskup Čolnić kad ju je izdvojio od Vrpoljačke župe. Župna crkva sagrađena je 1845. a obnovljena 1966. godine.
Početkom 19. st. u Trnavi ima i obrtnika ali oni su bili upravo oni obrti koji su opsluživali seljačko stanovništvo: 6 kovača, 1 kolar, 5 stolara, 1 tkalac, 1 čizmar i 4 lončara. Trnava se jače razvijala u drugoj polovici 19. st. za vrijeme biskupa J.J. Strossmayera. Tada je bila središte općina. Prvih godina stolovanja biskupa   Strossmayera vinogradi se unapređuju ali sa izgradnjom katedrale biskup zapostavlja vinograde.
1870. godine sagrađen je podrum sa 1600 hektolitara vina ali je nakon dvije godine izgorio. Iste je godine obnovljen.
Stanovništvo je pretežno hrvatsko iako kroz povijest je bilo pridolaženja novog stanovništva. U srednjem vijeku je to bilo iz obližnjih sela a u 18. st. imamo dolazak Ličana, Gorana i Dalmatinaca a u novijoj povijesti i s područja Bosne i Hercegovine.